Srčane aritmije
Svakako jedan od najčešćićih razloga posjete ljekaru jeste ispitivanje nepravilnog srčanog rada ili «preskakanje» srca kako se još popularno naziva u narodu. Smetnje nepravilnog srčanog rada su izuzetno raširene dok je njihova prezentacija različita. Ona se kreće od subjektivnog osjećanja praznine u prsima pa do pada krvnog pritiska, slabosti i lakog zamaranja koje srećemo u određenim stanjima.
Našim čitaocima je potrebno pojasniti nekoliko stvari. Prije svega, srčana aritmija sama po sebi ne predstavlja bolest. Radi se o poremećenom srčanom radu što može imati različite uzročnike. Po analogiji, možemo da zaključimo da je prva dijagnoza srčane aritmije ona koja se odnos na električki tip poremećaja, ne na osnovnu bolest koja do njega dovodi. Praktički, to znači sljedeće: ukoliko imamo subjektivne smetnje lupanja srca, obično je prva pretraga koja se kod pacijenta radi snimanje 12-kanalnog EKG snimka te njegova analiza. Iz ove analize se postavlja EKG dijagnoza tipa aritmije a tek potom se pacijent dalje ispituje radi utvrđivanja potencijalnih uzroka uočene aritmije kod pacijenta.
Grubo gledano, aritmije možemo podijeliti na one kod kojih dominira usporenje srčanog ritma ispod 60/min u kojem slučaju govorimo o bradikardiji te na one kod kojih je prisutno ubrzanje srčanog ritma iznad 120/min gdje se radi o tahikardiji. Detaljnija analiza aritmije je izvan domena medicinski needukovane populacije, ali ono što je bitno naglasiti za naše čitaoce jeste da način prezentacije ne može uvijek pomoći prilikom procjene težine srčane aritmije. To u biti znači da možemo imati teško srčano oboljenje koje prati srčana aritmija koja može biti potencijalno opasna po život ali simptomi mogu biti minimalni ili čak potpuno odsutni. Sa druge strane, možemo imati potpuno bezazlen poremećaj ritma kod mlađe osobe, praćen jakim subjektivnim tegobama ali koji nema veći patološki značaj.
Analiza EKG-a kod aritmija je izuzetno kompleksna i ona zavisi od stručnosti ljekara koji vrši analizu te o tehničkom kvalitetu priloženog EKG snimka. Minimalne promjene mogu iskusnog ljekara uputiti na trag prave dijagnoze ili mu pomoći prilikom procjene Vašeg rizika postojanja ozbiljnog kardiovaskularnog oboljenja. Na žalost, jako puno novijih aparata daje kratku interpretaciju promjena automatski na koju se dosta ljekara oslanja, iako postoji niz drugih stvari koje obično ovi automatski sistemi ne uzimaju u obzir.
Ukoliko imate subjektivnih tegoba u vidu lupanja ili preskakanja srca, prvi korak je snimanje tehnički kvalitetnog EKG snimka nakon čega je moguće ustanoviti dalji slijed pretraga i ispitivanja.
Prim. dr Emir Talirević